{"id":294442,"kategorija_id":6,"parent_id":null,"naslov":"PSIHOLOGIJA MORALA - O pravi\u010dnom umu ili mogu li politika i religija podeliti dobre ljude","sadrzaj":"<p>Studija <em>Psihologija morala<\/em> D\u017eonatana Hajta, jednog od najeminentnijih psihologa današnjice, posve\u0107ena je pitanju zašto nam je toliko teško da se slo\u017eimo, odnosno, zbog \u010dega se toliko lako delimo u neprijateljske tabore, od kojih je svaki uveren u vlastitu ispravnost.<\/p>","dugacki_sadrzaj":"<p><strong>Uvod<\/strong><\/p>\r\n<p><strong>I Intuicija je na prvom mestu, strateško rezonovanje na drugom<\/strong><\/p>\r\n<ol>\r\n<li> Odakle poti\u010de moralnost<\/li>\r\n<li> Intuitivni pas i njegov racionalni rep<\/li>\r\n<li> Pravilo slonova<\/li>\r\n<li> Glasajte za mene (evo zašto)<\/li>\r\n<\/ol>\r\n<p><strong>II Moralnost podrazumeva nešto više od štete\/povrede i pravednosti<\/strong><\/p>\r\n<ol>\r\n<li> Dalje od WEIRD moralnosti<\/li>\r\n<li> Detektori ukusa pravi\u010dnog uma<\/li>\r\n<li> Moralne osnove politike<\/li>\r\n<li> Prednost konzervativizma<\/li>\r\n<\/ol>\r\n<p><strong>III Moralnost vezuje i zaslepljuje<\/strong><\/p>\r\n<ol>\r\n<li> Zašto toliko naginjemo ka grupisanju<\/li>\r\n<li> Prekida\u010d za mod košnice<\/li>\r\n<li> Religija je timski sport<\/li>\r\n<li> Zar u neslaganju ne mo\u017eemo biti malo konstruktivniji<\/li>\r\n<\/ol>\r\n<p>Zaklju\u010dak<\/p>\r\n<p>Beleške<\/p>\r\n<p>Bibliografija<\/p>\r\n<p>Ilustracije<\/p>","tezina":680,"cena":2530,"cena_tvrdi":0,"tvrdi_povez":0,"je_aktivan":1,"je_na_stanju":1,"lager":500,"prodato":59,"seo_tagovi":"psihologija, sociologija, politika, religija, moral, etika","seo_opis":"psihologija, sociologija, politika, religija, moral, etika","created_at":"2023-01-01T12:00:13.000000Z","updated_at":"2025-07-08T11:20:04.000000Z","deleted_at":null,"main_image_id":2694,"je_snimljen":1,"broj_strana":"440","isbn":"9788671026680","pismo":"latinica","format":"22,5 x 16,5","povez":"bro\u0161irani","je_u_pretplati":0,"akcije":"{\"auth\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p>O pravi\u010dnom umu ili mogu li politika i religija podeliti dobre ljude? Knjiga nedelje, meseca... decenije!<\/p>\", \"datum_do\": \"2025-07-15 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-06-08 09:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-07-08T11:20:03.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-07-08 13:20:03\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": true}, \"cena_popust\": 1265}, \"guest\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p>O pravi\u010dnom umu ili mogu li politika i religija podeliti dobre ljude? Knjiga nedelje, meseca... decenije!<\/p>\", \"datum_do\": \"2025-07-15 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-06-08 09:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-07-08T11:20:03.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-07-08 13:20:03\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": false}, \"cena_popust\": 1265}}","cena_popust":1265,"o_knjizi":"<p>„D\u017eonatan Hajt je jedan od najpametnijih i najkreativnijih psihologa na svetu, a njegova najnovija knjiga je izvanredno dostignuc\u0301e - hrabro, briljantno i elokventno istra\u017eivanje najva\u017enijih pitanja današnjice. Promeni\u0107e na\u010din na koji razmišljate o liberalima i konzervativcima, ateizmu i religiji, dobru i zlu. Ovo je knjiga o kojoj c\u0301e svi pri\u010dati.“ – iz recenzije prof. dr Pola Bluma (Univerzitet Jejl)<\/p>\r\n<p> <\/p>\r\n<p>Studija <em>Psihologija morala<\/em> D\u017eonatana Hajta, jednog od najeminentnijih psihologa današnjice, posve\u0107ena je pitanju zašto nam je toliko teško da se slo\u017eimo, odnosno, zbog \u010dega se toliko lako delimo u neprijateljske tabore, od kojih je svaki uveren u vlastitu ispravnost.<\/p>\r\n<p>Moralnost je, zaklju\u010duje Hajt, izvanredan ljudski kapacitet koji je omogu\u0107io nastanak civilizacije. Upravo zahvaljuju\u0107i slo\u017eenoj moralnoj psihologiji, napustili smo šume i savane i osvojili zadovoljstvo i izuzetan mir modernih društava za svega nekoliko hiljada godina. Vode\u0107i \u010ditaoca na putovanje kroz ljudsku prirodu i istoriju iz perspektive psihologije morala, autor \u017eeli da ga podstakne na nov na\u010din promišljanja o dvema temama koje ljude najviše okupiraju, a u isti mah najviše uznemiruju i razdvajaju: politici i religiji. Ostraš\u0107enost i ljutnju koje dispute o njima prate, Hajt nastoji da zameni divljenjem, zapitanoš\u0107u i radoznaloš\u0107u. On izra\u017eava nadu da \u0107e ova knjiga doprineti ne samo tome da razgovori o moralnosti, politici i religiji postanu uobi\u010dajeni, uljudniji i zabavniji, nego i da \u0107e nam, u krajnjem, pomo\u0107i da se slo\u017eimo.<\/p>","preveo":"Prevela sa engleskog Marina Vicanovi\u0107","priredio":"","search_text":null,"datum_objave":"2022-10-20","kategorija":{"id":6,"naziv":"Imago","je_aktivan":1,"created_at":"2021-08-30T16:58:40.000000Z","updated_at":"2022-12-21T15:01:28.000000Z","deleted_at":null,"opis":"Biblioteka Imago objavljuje dela visokog akademskog nivoa, nastala uz upotrebu savremene nau\u010dne\r\n metodologije, a ure\u0111iva\u010dki odbor odabira naslove koji se okvirno mogu grupisati u slede\u0107e celine:\r\n savremena psihologija u savremenoj kulturi; istoriogeneza psihi\u010dkih fenomena; psihoanaliza,\r\n psihoterapija; grani\u010dne oblasti psihologije i umetnosti, humanisti\u010dkih i prirodnih nauka;\r\n psihologija kao putokaz za kvalitetniji \u017eivot.","image_id":-1,"naziv2":"Psihologija"},"autori":[{"id":290385,"ime":"D\u017eonatan Hajt","je_aktivan":1,"created_at":"2022-12-22T09:38:40.000000Z","updated_at":"2022-12-22T09:38:40.000000Z","deleted_at":null,"opis":"<p style=\"box-sizing: border-box; margin: 0px 0px 10px; color: rgb(51, 51, 51); font-family: "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 14px; font-style: normal; font-variant-ligatures: normal; font-variant-caps: normal; font-weight: 400; letter-spacing: normal; orphans: 2; text-align: start; text-indent: 0px; text-transform: none; white-space: normal; widows: 2; word-spacing: 0px; -webkit-text-stroke-width: 0px; background-color: rgb(255, 255, 255); text-decoration-thickness: initial; text-decoration-style: initial; text-decoration-color: initial;\">D\u017eonatan Hajt jeste jedan od najzna\u010dajnijih istra\u017eiva\u010da u oblasti politi\u010dke i moralne psihologije i jedan od najeminentnijih psihologa dana\u0161njice. Socijalni je psiholog na Poslovnoj \u0161koli Univerziteta Stern u Njujorku, TED govornik i \u010dlan Ameri\u010dke akademije nauka i umetnosti. Predmet njegovog interesovanja jesu intuitivni osnovi morala i na\u010dini na koje on varira u razli\u010ditim kulturnim i politi\u010dkim podelama. Od 2018. godine posve\u0107en je prou\u010davanju uticaja dru\u0161tvenih medija na mentalno zdravlje tinejd\u017eera i njihov doprinos porastu politi\u010dke disfunkcije.<\/p><p style=\"box-sizing: border-box; margin: 0px 0px 10px; color: rgb(51, 51, 51); font-family: "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 14px; font-style: normal; font-variant-ligatures: normal; font-variant-caps: normal; font-weight: 400; letter-spacing: normal; orphans: 2; text-align: start; text-indent: 0px; text-transform: none; white-space: normal; widows: 2; word-spacing: 0px; -webkit-text-stroke-width: 0px; background-color: rgb(255, 255, 255); text-decoration-thickness: initial; text-decoration-style: initial; text-decoration-color: initial;\">Autor je knjige<span> <\/span><em style=\"box-sizing: border-box;\">Hipoteza sre\u0107e<span> <\/span><\/em>(\u010carobna knjiga), kao i studija<span> <\/span><em style=\"box-sizing: border-box;\">Psihologija morala<span> <\/span><\/em>(Clio, 2022) i<span> <\/span><em style=\"box-sizing: border-box;\">The Codding of the American Mind<span> <\/span><\/em>(<em style=\"box-sizing: border-box;\">Kodiranje ameri\u010dkog uma<\/em>), koje su bestseleri<span> <\/span><em style=\"box-sizing: border-box;\">Njujork Tajmsa<\/em>.<\/p><p><\/p>","pivot":{"proizvod_id":294442,"autor_id":290385}}],"aktivne_akcije":[{"id":7,"naziv":"Koli\u010dinski popust za 3 i vi\u0161e prim.","opis":null,"datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-01-01 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":10,"za_kolicinu":3,"cena":2999,"akcija_tip_id":2,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Popust se dodeljuje na koli\u010dinu. <\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-03-29 14:08:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":294442,"akcija_id":7}},{"id":16,"naziv":"20% Popusta za online kupovinu","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":20,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-01T14:30:57.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-01 16:31:04","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":294442,"akcija_id":16}},{"id":17,"naziv":"30% Popusta za ulogovane korisnike","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":30,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-02T14:46:32.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:04.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-02 16:47:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:04","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":1,"pivot":{"proizvod_id":294442,"akcija_id":17}},{"id":1,"naziv":"Knjiga nedelje","opis":"","datum_od":"2025-06-08 09:00:00","datum_do":"2025-07-15 03:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":50,"za_kolicinu":4,"cena":1999,"akcija_tip_id":4,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-07-08T11:20:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>O pravi\u010dnom umu ili mogu li politika i religija podeliti dobre ljude? Knjiga nedelje, meseca... decenije!<\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":1,"je_akcije_stranica":1,"je_tekst_na_naslovnoj":1,"je_specijalni_prikaz":1,"mesa_se":0,"deamon_obradio_pocetak":"2021-09-28 13:21:01","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-07-08 13:20:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":294442,"akcija_id":1}}],"media":[{"id":2693,"model_type":"App\\Models\\Proizvod","model_id":294442,"uuid":"b7f3012a-d69b-483a-87fb-21fbd4883b7e","collection_name":"pdf","name":"Psihologija-morala-odlomak","file_name":"Psihologija-morala-odlomak.pdf","mime_type":"application\/pdf","disk":"public","conversions_disk":"public","size":127415,"manipulations":[],"custom_properties":[],"generated_conversions":[],"responsive_images":[],"order_column":2628,"created_at":"2023-01-01T12:03:16.000000Z","updated_at":"2023-01-01T12:03:16.000000Z","original_url":"https:\/\/clio.rs\/storage\/media\/2693\/Psihologija-morala-odlomak.pdf","preview_url":""},{"id":2694,"model_type":"App\\Models\\Proizvod","model_id":294442,"uuid":"65f6e0e9-3e3f-43cc-a182-d6627a0936ad","collection_name":"glavna_slika","name":"fjVrA09SaWCDvvVINhWZp36TitIq5e-metaUFNJSE9MT0dJSkEtTU9SQUxBLU8tcHJhdmljbm9tLXVtdS1pbGktbW9ndS1saS1wb2xpdGlrYS1pLXJlbGlnaWphLXBvZGVsaXRpLWRvYnJlLWxqdWRlLmpwZWc=-","file_name":"64ed4d4e9421e93339004b936cdfe9098b4e2746.jpeg","mime_type":"image\/jpeg","disk":"public","conversions_disk":"public","size":5676120,"manipulations":[],"custom_properties":[],"generated_conversions":{"proizvod_slika":true,"proizvod_glavna_slika":true},"responsive_images":[],"order_column":2629,"created_at":"2023-01-01T12:03:48.000000Z","updated_at":"2023-01-01T12:03:53.000000Z","original_url":"https:\/\/clio.rs\/storage\/media\/2694\/64ed4d4e9421e93339004b936cdfe9098b4e2746.jpeg","preview_url":""}]}
Moderna kremacija je bila radikalna novina u ophođenju prema mrtvom telu. Iako su se njeni promoteri pozivali na ranije tradicije spaljivanja mrtvih, sličnost sa prehrišćanskim i nehrišćanskim posmrtnim praksama bila je samo formalne prirode. Suštinski, u njoj je bio sadržan sasvim drugačiji poriv: želja za što bržim i neosetnijim, što čistijim, što lakšim i „lepšim“ uklanjanjem tela. Ateistička, a nekada čak i nihilistička shvatanja koja su pratila širenje ove ideje, a kasnije i prakse, nisu isprva dovodila u pitanje pijetet prema mrtvima koji karakteriše hrišćansku civilizaciju. Moderna ideja kremiranja mrtvih zapravo je bila bremeniti znak promena u drugim sferama života, a ponajviše znak početka vremena koje će nastojati da ostvari besmrtnost izvan okvira postojećih religijskih učenja.
U ovoj knjizi autorka nastoji da pojavu ideje i prakse moderne kremacije protumači kao totalnu društvenu činjenicu, kao onu koja predstavlja sažetak istorijske epohe u kojoj je nastala i najavu one u kojoj će se razvijati i realizovati. Priča započinje u Evropi 18. veka, a zatim se, prateći isprepletane niti istorijskih, kulturnih i društvenih promena, kreće prema današnjici. Različita društva u različitim vremenskim periodima različito tumače i koriste novi/stari običaj spaljivanja. Zbog toga se kao glavna nit priče javlja pokušaj da se odgovori na pitanje, kako je taj novi oblik suočavanja sa smrću, taj novi odnos prema telu pokojnika, novi način odlaganja leša, bio integrisan u postojeće kolektivne i individualne identitetske prakse. Da li i kako ideja a kasnije i praksa modernog kremiranja svedoče o načinu na koji je čovek definisao i danas definiše svoje mesto u vremenu i večnosti?
Ko su bile prve pristalice i promoteri kremacije u modernoj Evropi, kako su o njoj razmišljali pesnici, a kako lekari, ko je bio pionir kremacionističke ideje u Srbiji, zašto je prvi krematorijum u Jugoslaviji otvoren tek 1964. godine, iako je kremacionistički pokret ovde bio među najranije uobličenim u odnosu na druge balkanske i istočnoevropske zemlje, zašto visoki funkcioneri KPJ nisu birali kremaciju, iako je ona sugerisana kao najsigurniji izraz raskida sa sujeverjem i religijskim zabludama, zašto je Ivo Andrić želeo da bude kremiran i na koji način je na posmrtnu sudbinu Nikole Tesle uticala činjenica da su njegovi posmrtni ostaci spaljeni, a ne sahranjeni...? Knjiga koja se nalazi pred čitalačkom publikom pruža odgove na ova, kao i na mnoga druga intrigantna pitanja vezana za razvoj moderne kremacije.
Aleksandra Pavićević
Dr Aleksandra Pavićević (1969, Beograd) diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Odeljenju za etnologiju i antropologiju Filošofskog fakulteta u Beogradu. Zaposlena je u Etnografskom institutu SANU. Članica je redakcije izdanja Instituta. Uredila je nekoliko tematskih zbornika. Od 2008. do 2010. bila je predsednica Etnološko-antropološkog društva Srbije. Objavila je četiri autorske monografije (jedna monografija nagrađena je poveljom Mile Nedeljković) i veći broj naučnih radova u domaćim i inostranim časopisima i tematskim zbornicima. Povremeno objavljuje angažovane tekstove u Kulturnom dodatku i u rubrici Pogledi dnevnog lista Politika.
Članica je Međunarodne asocijacije za antropologiju jugoistične Evrope (INASEA - International Association for Southeast European Anthropology), sa sedištem u Gracu. U ciklusu projekata 2011-2014/16, koje finansira Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije rukovodi projektom: „Strategije identiteta: Savremena kultura i religioznost“, čiji je nosilac Etnografski institut SANU. Učestvovala je na većem broju naučnih konferencija u zemlji i u inostranstvu Održala veći broj predavanja, predavanja po pozivu i seminara (Švedska, Rumunija, Petnica, Beograd).
Član je ženske pevačke grupe MOBA, koja se od 1993. godine bavi proučavanjem, izvođenjem i očuvanjem srpskog tradicionalnog muzičkog nasleđa Sfere interesovanja: tanatologija, religija, identitet, etnicitet, ritualni i svakodnevni život, porodica, brak, polni moral, pravo, politika.
O knjizi
O autoru
Podaci
Komentari
Povodom knjige
Moderna kremacija je bila radikalna novina u ophođenju prema mrtvom telu. Iako su se njeni promoteri pozivali na ranije tradicije spaljivanja mrtvih, sličnost sa prehrišćanskim i nehrišćanskim posmrtnim praksama bila je samo formalne prirode. Suštinski, u njoj je bio sadržan sasvim drugačiji poriv: želja za što bržim i neosetnijim, što čistijim, što lakšim i „lepšim“ uklanjanjem tela. Ateistička, a nekada čak i nihilistička shvatanja koja su pratila širenje ove ideje, a kasnije i prakse, nisu isprva dovodila u pitanje pijetet prema mrtvima koji karakteriše hrišćansku civilizaciju. Moderna ideja kremiranja mrtvih zapravo je bila bremeniti znak promena u drugim sferama života, a ponajviše znak početka vremena koje će nastojati da ostvari besmrtnost izvan okvira postojećih religijskih učenja.
U ovoj knjizi autorka nastoji da pojavu ideje i prakse moderne kremacije protumači kao totalnu društvenu činjenicu, kao onu koja predstavlja sažetak istorijske epohe u kojoj je nastala i najavu one u kojoj će se razvijati i realizovati. Priča započinje u Evropi 18. veka, a zatim se, prateći isprepletane niti istorijskih, kulturnih i društvenih promena, kreće prema današnjici. Različita društva u različitim vremenskim periodima različito tumače i koriste novi/stari običaj spaljivanja. Zbog toga se kao glavna nit priče javlja pokušaj da se odgovori na pitanje, kako je taj novi oblik suočavanja sa smrću, taj novi odnos prema telu pokojnika, novi način odlaganja leša, bio integrisan u postojeće kolektivne i individualne identitetske prakse. Da li i kako ideja a kasnije i praksa modernog kremiranja svedoče o načinu na koji je čovek definisao i danas definiše svoje mesto u vremenu i večnosti?
Ko su bile prve pristalice i promoteri kremacije u modernoj Evropi, kako su o njoj razmišljali pesnici, a kako lekari, ko je bio pionir kremacionističke ideje u Srbiji, zašto je prvi krematorijum u Jugoslaviji otvoren tek 1964. godine, iako je kremacionistički pokret ovde bio među najranije uobličenim u odnosu na druge balkanske i istočnoevropske zemlje, zašto visoki funkcioneri KPJ nisu birali kremaciju, iako je ona sugerisana kao najsigurniji izraz raskida sa sujeverjem i religijskim zabludama, zašto je Ivo Andrić želeo da bude kremiran i na koji način je na posmrtnu sudbinu Nikole Tesle uticala činjenica da su njegovi posmrtni ostaci spaljeni, a ne sahranjeni...? Knjiga koja se nalazi pred čitalačkom publikom pruža odgove na ova, kao i na mnoga druga intrigantna pitanja vezana za razvoj moderne kremacije.
Aleksandra Pavićević
Dr Aleksandra Pavićević (1969, Beograd) diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Odeljenju za etnologiju i antropologiju Filošofskog fakulteta u Beogradu. Zaposlena je u Etnografskom institutu SANU. Članica je redakcije izdanja Instituta. Uredila je nekoliko tematskih zbornika. Od 2008. do 2010. bila je predsednica Etnološko-antropološkog društva Srbije. Objavila je četiri autorske monografije (jedna monografija nagrađena je poveljom Mile Nedeljković) i veći broj naučnih radova u domaćim i inostranim časopisima i tematskim zbornicima. Povremeno objavljuje angažovane tekstove u Kulturnom dodatku i u rubrici Pogledi dnevnog lista Politika.
Članica je Međunarodne asocijacije za antropologiju jugoistične Evrope (INASEA - International Association for Southeast European Anthropology), sa sedištem u Gracu. U ciklusu projekata 2011-2014/16, koje finansira Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije rukovodi projektom: „Strategije identiteta: Savremena kultura i religioznost“, čiji je nosilac Etnografski institut SANU. Učestvovala je na većem broju naučnih konferencija u zemlji i u inostranstvu Održala veći broj predavanja, predavanja po pozivu i seminara (Švedska, Rumunija, Petnica, Beograd).
Član je ženske pevačke grupe MOBA, koja se od 1993. godine bavi proučavanjem, izvođenjem i očuvanjem srpskog tradicionalnog muzičkog nasleđa Sfere interesovanja: tanatologija, religija, identitet, etnicitet, ritualni i svakodnevni život, porodica, brak, polni moral, pravo, politika.
Godina izdanja : 2016.
Broj strana : 274
Pismo : ćirilica
Povez : Broširani povez
Format : 20x13
Težina : 310 g
ISBN : 978-86-7587-084-5
KOMENTARI (0)
Ostavi komentar
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.