{"id":11731,"kategorija_id":5,"parent_id":null,"naslov":"DOSTOJANSTVO","sadrzaj":"<div style=\"display: inline; font-weight: normal; font-size: small; color: #000000; font-style: normal; font-family: 'Calibri'; text-decoration: none;\"><span style=\"font-family: Arial; font-size: small;\"><em>Knjiga koja vra\u0107a veru u mogucnost o\u010duvanja ljudskosti u svim okolnostima.<\/em><\/span><\/div>\r\n<p><em> <\/em><\/p>\r\n<div> <\/div>","dugacki_sadrzaj":"<p>Predgovor<\/p>\r\n<p>Reference i skra\u0107enice<\/p>\r\n<p> „Slogan svih moralista bez ideja“<\/p>\r\n<ol>\r\n<li>Podvala?<\/li>\r\n<li>Ciceron i posle njega<\/li>\r\n<li>Kant<\/li>\r\n<li>Ljupkost i dostojanstvo<\/li>\r\n<li>Dostojanstvo i jednakost<\/li>\r\n<li>Hijerarhija<\/li>\r\n<li>Poštovanje prava i pravo na poštovanje<\/li>\r\n<\/ol>\r\n<p> Zakonodavstvo o dostojanstvu<\/p>\r\n<ol>\r\n<li>Ljudi patuljastog rasta sa dostojanstvom<\/li>\r\n<li>Nema\u010dka<\/li>\r\n<li>Kantovska pozadina: formula \u010doveštva<\/li>\r\n<li>Katolicizam i Osnovni zakon<\/li>\r\n<li>Tuma\u010denje Osnovnog zakona<\/li>\r\n<li>Dašner i Zakon o bezbednosti saobra\u0107aja<\/li>\r\n<li>Postoji li konzistentno tuma\u010denje?<\/li>\r\n<li>Voulntarizam<\/li>\r\n<li>Zaklju\u010dak<\/li>\r\n<\/ol>\r\n<p> Du\u017enost prema \u010doveštvu<\/p>\r\n<ol>\r\n<li>Humanizam<\/li>\r\n<li>Odgovor utilitarizma<\/li>\r\n<li>Eksternalizam<\/li>\r\n<li>Ne-ljudski svet mo\u017ee biti intrinsi\u010dno dobar<\/li>\r\n<li>Du\u017enost<\/li>\r\n<li>Kant<\/li>\r\n<li>Du\u017enost bez platonizma<\/li>\r\n<\/ol>\r\n<p> <\/p>\r\n<p>Beleške<\/p>\r\n<p>Indeks<\/p>","tezina":365,"cena":990,"cena_tvrdi":0,"tvrdi_povez":0,"je_aktivan":1,"je_na_stanju":1,"lager":100,"prodato":7,"seo_tagovi":"DOSTOJANSTVO","seo_opis":"<div style="display: inline; font-weight: normal; font-size: small; color: #000000; font-style: normal; font-family: 'Calibri'; text-decoration: none;"><span style="font-family: Arial; font-size: small;"><em>Knjiga koja vra\u0107a veru u mogucnost o\u010duvanja ljudskosti u svim okolnostima.<\/em><\/span><\/div><p><em>&nbsp;<\/em><\/p><div>&nbsp;<\/div>","created_at":"2022-07-03T19:21:26.000000Z","updated_at":"2024-01-26T09:30:16.000000Z","deleted_at":null,"main_image_id":-1,"je_snimljen":1,"broj_strana":"150","isbn":"9788671024884","pismo":"latinica","format":"21 x 14","povez":"tvrdi povez sa omotnicom","je_u_pretplati":0,"akcije":"{\"auth\": {\"akcije\": [{\"id\": 17, \"cena\": 0, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"30% Popusta za ulogovane korisnike\", \"mesa_se\": 1, \"sadrzaj\": \"\", \"datum_do\": \"9999-12-31 00:00:00\", \"datum_od\": \"2022-01-01 00:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2022-09-02T14:46:32.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2024-01-26T09:30:02.000000Z\", \"je_naslovna\": 0, \"za_kolicinu\": 0, \"akcija_tip_id\": 1, \"popust_procenat\": 30, \"je_akcije_stranica\": 0, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 0, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 0, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2022-09-02 16:47:03\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2024-01-26 10:30:02\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 1}, {\"id\": 7, \"cena\": 2999, \"opis\": null, \"naziv\": \"Koli\u010dinski popust za 3 i vi\u0161e prim.\", \"mesa_se\": 1, \"sadrzaj\": \"<p>Popust se dodeljuje na koli\u010dinu. <\/p>\", \"datum_do\": \"9999-01-01 00:00:00\", \"datum_od\": \"2022-01-01 00:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2022-12-28T14:50:05.000000Z\", \"je_naslovna\": 0, \"za_kolicinu\": 3, \"akcija_tip_id\": 2, \"popust_procenat\": 10, \"je_akcije_stranica\": 0, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 0, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 0, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2022-03-29 14:08:03\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2022-12-28 15:50:05\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": true}, \"cena_popust\": 693}, \"guest\": {\"akcije\": [{\"id\": 16, \"cena\": 0, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"20% Popusta za online kupovinu\", \"mesa_se\": 1, \"sadrzaj\": \"\", \"datum_do\": \"9999-12-31 00:00:00\", \"datum_od\": \"2022-01-01 00:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2022-09-01T14:30:57.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2024-01-26T09:30:02.000000Z\", \"je_naslovna\": 0, \"za_kolicinu\": 0, \"akcija_tip_id\": 1, \"popust_procenat\": 20, \"je_akcije_stranica\": 0, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 0, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 0, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2022-09-01 16:31:04\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2024-01-26 10:30:02\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}, {\"id\": 7, \"cena\": 2999, \"opis\": null, \"naziv\": \"Koli\u010dinski popust za 3 i vi\u0161e prim.\", \"mesa_se\": 1, \"sadrzaj\": \"<p>Popust se dodeljuje na koli\u010dinu. <\/p>\", \"datum_do\": \"9999-01-01 00:00:00\", \"datum_od\": \"2022-01-01 00:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2022-12-28T14:50:05.000000Z\", \"je_naslovna\": 0, \"za_kolicinu\": 3, \"akcija_tip_id\": 2, \"popust_procenat\": 10, \"je_akcije_stranica\": 0, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 0, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 0, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2022-03-29 14:08:03\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2022-12-28 15:50:05\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": false}, \"cena_popust\": 792}}","cena_popust":693,"o_knjizi":"<p>Iako postoje brojni nesoporazumi oko tuma\u010denja ovog pojma, dostojanstvu pripada va\u017ena pozicija u savremenoj pravnoj nauci i razmišljanjima o ljudskim pravima. Kombinuju\u0107i jasne definicije sa istorijskom pozadinom, autor postavlja ove kontroverze u društveni kontekst i nudi nova konstruktivna rešenja. Insistiraju\u0107i kako na filozofskim, tako i na pravnim, politi\u010dkim, religijskim i kulturnim postulatima, Rozen pokazuje kako razli\u010dite škole mišljenja razmatraju koncepciju dostojanstva i kako to uti\u010de na razmimoila\u017eenja u teorijskim stavovima. Pojam dostojanstva, kao klju\u010dnog za ljudska prava, ušao je u široku upotrebu nakon Drugog svetskog rata kroz dva glavna toka - hriš\u0107ansku teologiju i Kantovu filozofiju. Vremenom se formirao i sna\u017eniji pojam <em>dostojanstvenog opho\u0111enja prema \u010doveku<\/em> koje Rozen objašnjava prete\u017eno postulatima Kantove filozofije, stavljaju\u0107i je u savremeni kontekst odnosa prema svim \u017eivotnim pojavama, uklju\u010duju\u0107i i odnos prema smrti.<\/p>\r\n<p><em>Nekoliko je razloga zašto mi se u\u010dinilo da je za ovu knjigu prikladan neformalniji pristup. Onaj o\u010digledan, jeste što nisu samo filozofi zainteresovani za pojam dostojanstva. Ako je cena koju treba da platim, kako bih tim drugim \u010ditaocima u\u010dinio pristupa\u010dnijim ono što imam da ka\u017eem, skra\u0107ivanje nekih diskusija koje dublje zadiru u temu, \u010dini mi se da tu cenu vredi platiti. Povrh toga – odgovor koji sam isprva dao nije bio sasvim pogrešan – zaista ne postoji veliki, sistemati\u010dan korpus savremene filozofske literature o pojmu dostojanstva \u010diji argumenti zahtevaju reagovanje.<\/em><\/p>\r\n<p style=\"text-align: right;\">Iz predgovora Majkla Rozena:<\/p>\r\n<p><em>Majkl Rozen nas vodi na izuzetno putovanje kroz isprepletane eti\u010dke, religiozne i pravne korene koncepta dostojanstva povezuju\u0107i ih sa specifi\u010dnim idejama o statusu, li\u010dnim vrednostima, kriterijumima i poštovanju drugih.<\/em><\/p>\r\n<p style=\"text-align: right;\">D\u017eonatan Vulf, Univerzitetski koled\u017e, London<\/p>\r\n<p style=\"text-align: right;\"> <\/p>\r\n<p style=\"text-align: left;\"><em><a href=\"http:\/\/blog.clio.rs\/2015\/10\/o-jednom-vaznom-pojmu\/\">O jednom va\u017enom pojmu<\/a><\/em><a href=\"http:\/\/blog.clio.rs\/2015\/10\/o-jednom-vaznom-pojmu\/\">, prikaz knjige Dostojanstvo, Ip Clio<\/a><\/p>\r\n<p style=\"text-align: left;\"><a href=\"http:\/\/blog.clio.rs\/2016\/01\/dostojanstvo-kao-predmet-savremene-filozofije\/\"><em>Dostojanstvo kao predmet savremene filozofije<\/em><\/a><a href=\"http:\/\/blog.clio.rs\/2016\/01\/dostojanstvo-kao-predmet-savremene-filozofije\/\">, prikaz knjige Dostojanstvo, Miša \u0110urkovi\u0107<\/a><\/p>","preveo":"Prevela sa engleskog Jelena Kosovac","priredio":"","search_text":"DOSTOJANSTVO Iako postoje brojni nesoporazumi oko tumacenja ovog pojma dostojanstvu pripada vazna pozicija u savremenoj pravnoj nauci i razmisljanjima o ljudskim pravima Kombinujuci jasne definicije sa istorijskom pozadinom autor postavlja ove kontroverze u drustveni kontekst i nudi nova konstruktivna resenja Insistirajuci kako na filozofskim tako i na pravnim politickim religijskim i kulturnim postulatima Rozen pokazuje kako razlicite skole misljenja razmatraju koncepciju dostojanstva i kako to utice na razmimoilazenja u teorijskim stavovima Pojam dostojanstva kao kljucnog za ljudska prava usao je u siroku upotrebu nakon Drugog svetskog rata kroz dva glavna toka hriscansku teologiju i Kantovu filozofiju Vremenom se formirao i snazniji pojam dostojanstvenog ophodjenja prema coveku koje Rozen objasnjava pretezno postulatima Kantove filozofije stavljajuci je u savremeni kontekst odnosa prema svim zivotnim pojavama ukljucujuci i odnos prema smrti Nekoliko je razloga zasto mi se ucinilo da je za ovu knjigu prikladan neformalniji pristup Onaj ocigledan jeste sto nisu samo filozofi zainteresovani za pojam dostojanstva Ako je cena koju treba da platim kako bih tim drugim citaocima ucinio pristupacnijim ono sto imam da kazem skracivanje nekih diskusija koje dublje zadiru u temu cini mi se da tu cenu vredi platiti Povrh toga odgovor koji sam isprva dao nije bio sasvim pogresan zaista ne postoji veliki sistematican korpus savremene filozofske literature o pojmu dostojanstva ciji argumenti zahtevaju reagovanje Iz predgovora Majkla Rozena Majkl Rozen nas vodi na izuzetno putovanje kroz isprepletane eticke religiozne i pravne korene koncepta dostojanstva povezujuci ih sa specificnim idejama o statusu licnim vrednostima kriterijumima i postovanju drugih Dzonatan Vulf Univerzitetski koledz London O jednom vaznom pojmu prikaz knjige Dostojanstvo Ip Clio Dostojanstvo kao predmet savremene filozofije prikaz knjige Dostojanstvo Misa Djurkovic Knjiga koja vraca veru u mogucnost ocuvanja ljudskosti u svim okolnostima Majkl Rozen","datum_objave":"2015-09-21","kategorija":{"id":5,"naziv":"Agora","je_aktivan":1,"created_at":"2021-08-30T16:58:40.000000Z","updated_at":"2022-03-15T11:19:02.000000Z","deleted_at":null,"opis":"Kulturolo\u0161ke studije, rasprave i eseji u sredi\u0161tu su prostora Agore. Razmatraju\u0107i razli\u010dite civilizacijske fenomene ljudskog postojanja ova bib lioteka predstavlja bogat izvor znanja i spada u red podsticajnih antropolo\u0161kih vodi\u010da. Kako su knjige plod promi\u0161ljanja u okvirima razli\u010ditih nau\u010dnih disciplina u tematski veoma \u0161irokom krugu ova edicija postaje u uredni\u010dkom smislu veoma veliki izazov.","image_id":-1,"naziv2":"Humanistika"},"autori":[{"id":11730,"ime":"Majkl Rozen","je_aktivan":1,"created_at":"2022-06-16T12:32:37.000000Z","updated_at":null,"deleted_at":null,"opis":"<p>Profesor je politi\u010dke teorije na Univerzitetu Harvard (SAD). Bavio se širokim spektrom tema u filozofiji, društvenoj teoriji i istoriji ideja, ali je posebno zainteresovan za evropsku filozofiju XX veka i savremene anglo-ameri\u010dke politi\u010dke teorije. Studirao je na Univerzitetu u Oksfordu, gde je 1980. odbranio doktorat kod profesora \u010carlsa Tejlora. Predavao je na Oksfordu i Univerzitetskom koled\u017eu u Londonu pre nego što je prešao na Univerzitet Harvard 2006. godine. Od tada se najviše bavi Hegelom, Marksom, Adornom i savremenom politi\u010dkom filozofijom. Autor je knjiga <span style=\"color: #000000;\"><em><a href=\"http:\/\/scholar.harvard.edu\/michaelrosen\/publications\/voluntary-servitude-false-consciousness-and-theory-ideology\"><span style=\"color: #000000;\">On Voluntary Servitude: False Consciousness and the Theory of Ideology<\/span><\/a><\/em> (1996), <em><a href=\"http:\/\/scholar.harvard.edu\/michaelrosen\/publications\/opus-postumum\"><span style=\"color: #000000;\">Opus Postumum<\/span><\/a><\/em> (1993), <em><a href=\"http:\/\/scholar.harvard.edu\/michaelrosen\/publications\/hegels-dialectic-and-its-criticism\"><span style=\"color: #000000;\">Hegel's Dialectic and its Criticism<\/span><\/a> <\/em>(1982) i koautor <em><a href=\"http:\/\/scholar.harvard.edu\/michaelrosen\/publications\/oxford-handbook-continental-philosophy\"><span style=\"color: #000000;\">The Oxford Handbook of Continental Philosophy<\/span><\/a><\/em> (2007) i <em><a href=\"http:\/\/scholar.harvard.edu\/michaelrosen\/publications\/political-thought-oxford-reader\"><span style=\"color: #000000;\">Political Thought: an Oxford Reader<\/span><\/a><\/em> (1999)<\/span><\/p>","pivot":{"proizvod_id":11731,"autor_id":11730}}],"aktivne_akcije":[{"id":7,"naziv":"Koli\u010dinski popust za 3 i vi\u0161e prim.","opis":null,"datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-01-01 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":10,"za_kolicinu":3,"cena":2999,"akcija_tip_id":2,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2022-12-28T14:50:05.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Popust se dodeljuje na koli\u010dinu. <\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-03-29 14:08:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2022-12-28 15:50:05","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":11731,"akcija_id":7}},{"id":16,"naziv":"20% Popusta za online kupovinu","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":20,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-01T14:30:57.000000Z","updated_at":"2024-01-26T09:30:02.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-01 16:31:04","deamon_obradio_osvezavanje":"2024-01-26 10:30:02","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":11731,"akcija_id":16}},{"id":17,"naziv":"30% Popusta za ulogovane korisnike","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":30,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-02T14:46:32.000000Z","updated_at":"2024-01-26T09:30:02.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-02 16:47:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2024-01-26 10:30:02","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":1,"pivot":{"proizvod_id":11731,"akcija_id":17}}],"media":[{"id":496,"model_type":"App\\Models\\Proizvod","model_id":11731,"uuid":"f1c92990-03e9-4932-a930-0642f0d388e9","collection_name":"slike","name":"12168","file_name":"12168.jpg","mime_type":"image\/jpeg","disk":"public","conversions_disk":"public","size":2150359,"manipulations":[],"custom_properties":[],"generated_conversions":{"proizvod_slika":true,"proizvod_glavna_slika":true},"responsive_images":[],"order_column":481,"created_at":"2022-07-04T09:10:37.000000Z","updated_at":"2022-07-04T09:14:57.000000Z","original_url":"https:\/\/clio.rs\/storage\/media\/496\/12168.jpg","preview_url":""}]}
Moderna kremacija je bila radikalna novina u ophođenju prema mrtvom telu. Iako su se njeni promoteri pozivali na ranije tradicije spaljivanja mrtvih, sličnost sa prehrišćanskim i nehrišćanskim posmrtnim praksama bila je samo formalne prirode. Suštinski, u njoj je bio sadržan sasvim drugačiji poriv: želja za što bržim i neosetnijim, što čistijim, što lakšim i „lepšim“ uklanjanjem tela. Ateistička, a nekada čak i nihilistička shvatanja koja su pratila širenje ove ideje, a kasnije i prakse, nisu isprva dovodila u pitanje pijetet prema mrtvima koji karakteriše hrišćansku civilizaciju. Moderna ideja kremiranja mrtvih zapravo je bila bremeniti znak promena u drugim sferama života, a ponajviše znak početka vremena koje će nastojati da ostvari besmrtnost izvan okvira postojećih religijskih učenja.
U ovoj knjizi autorka nastoji da pojavu ideje i prakse moderne kremacije protumači kao totalnu društvenu činjenicu, kao onu koja predstavlja sažetak istorijske epohe u kojoj je nastala i najavu one u kojoj će se razvijati i realizovati. Priča započinje u Evropi 18. veka, a zatim se, prateći isprepletane niti istorijskih, kulturnih i društvenih promena, kreće prema današnjici. Različita društva u različitim vremenskim periodima različito tumače i koriste novi/stari običaj spaljivanja. Zbog toga se kao glavna nit priče javlja pokušaj da se odgovori na pitanje, kako je taj novi oblik suočavanja sa smrću, taj novi odnos prema telu pokojnika, novi način odlaganja leša, bio integrisan u postojeće kolektivne i individualne identitetske prakse. Da li i kako ideja a kasnije i praksa modernog kremiranja svedoče o načinu na koji je čovek definisao i danas definiše svoje mesto u vremenu i večnosti?
Ko su bile prve pristalice i promoteri kremacije u modernoj Evropi, kako su o njoj razmišljali pesnici, a kako lekari, ko je bio pionir kremacionističke ideje u Srbiji, zašto je prvi krematorijum u Jugoslaviji otvoren tek 1964. godine, iako je kremacionistički pokret ovde bio među najranije uobličenim u odnosu na druge balkanske i istočnoevropske zemlje, zašto visoki funkcioneri KPJ nisu birali kremaciju, iako je ona sugerisana kao najsigurniji izraz raskida sa sujeverjem i religijskim zabludama, zašto je Ivo Andrić želeo da bude kremiran i na koji način je na posmrtnu sudbinu Nikole Tesle uticala činjenica da su njegovi posmrtni ostaci spaljeni, a ne sahranjeni...? Knjiga koja se nalazi pred čitalačkom publikom pruža odgove na ova, kao i na mnoga druga intrigantna pitanja vezana za razvoj moderne kremacije.
Aleksandra Pavićević
Dr Aleksandra Pavićević (1969, Beograd) diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Odeljenju za etnologiju i antropologiju Filošofskog fakulteta u Beogradu. Zaposlena je u Etnografskom institutu SANU. Članica je redakcije izdanja Instituta. Uredila je nekoliko tematskih zbornika. Od 2008. do 2010. bila je predsednica Etnološko-antropološkog društva Srbije. Objavila je četiri autorske monografije (jedna monografija nagrađena je poveljom Mile Nedeljković) i veći broj naučnih radova u domaćim i inostranim časopisima i tematskim zbornicima. Povremeno objavljuje angažovane tekstove u Kulturnom dodatku i u rubrici Pogledi dnevnog lista Politika.
Članica je Međunarodne asocijacije za antropologiju jugoistične Evrope (INASEA - International Association for Southeast European Anthropology), sa sedištem u Gracu. U ciklusu projekata 2011-2014/16, koje finansira Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije rukovodi projektom: „Strategije identiteta: Savremena kultura i religioznost“, čiji je nosilac Etnografski institut SANU. Učestvovala je na većem broju naučnih konferencija u zemlji i u inostranstvu Održala veći broj predavanja, predavanja po pozivu i seminara (Švedska, Rumunija, Petnica, Beograd).
Član je ženske pevačke grupe MOBA, koja se od 1993. godine bavi proučavanjem, izvođenjem i očuvanjem srpskog tradicionalnog muzičkog nasleđa Sfere interesovanja: tanatologija, religija, identitet, etnicitet, ritualni i svakodnevni život, porodica, brak, polni moral, pravo, politika.
O knjizi
O autoru
Podaci
Komentari
Povodom knjige
Moderna kremacija je bila radikalna novina u ophođenju prema mrtvom telu. Iako su se njeni promoteri pozivali na ranije tradicije spaljivanja mrtvih, sličnost sa prehrišćanskim i nehrišćanskim posmrtnim praksama bila je samo formalne prirode. Suštinski, u njoj je bio sadržan sasvim drugačiji poriv: želja za što bržim i neosetnijim, što čistijim, što lakšim i „lepšim“ uklanjanjem tela. Ateistička, a nekada čak i nihilistička shvatanja koja su pratila širenje ove ideje, a kasnije i prakse, nisu isprva dovodila u pitanje pijetet prema mrtvima koji karakteriše hrišćansku civilizaciju. Moderna ideja kremiranja mrtvih zapravo je bila bremeniti znak promena u drugim sferama života, a ponajviše znak početka vremena koje će nastojati da ostvari besmrtnost izvan okvira postojećih religijskih učenja.
U ovoj knjizi autorka nastoji da pojavu ideje i prakse moderne kremacije protumači kao totalnu društvenu činjenicu, kao onu koja predstavlja sažetak istorijske epohe u kojoj je nastala i najavu one u kojoj će se razvijati i realizovati. Priča započinje u Evropi 18. veka, a zatim se, prateći isprepletane niti istorijskih, kulturnih i društvenih promena, kreće prema današnjici. Različita društva u različitim vremenskim periodima različito tumače i koriste novi/stari običaj spaljivanja. Zbog toga se kao glavna nit priče javlja pokušaj da se odgovori na pitanje, kako je taj novi oblik suočavanja sa smrću, taj novi odnos prema telu pokojnika, novi način odlaganja leša, bio integrisan u postojeće kolektivne i individualne identitetske prakse. Da li i kako ideja a kasnije i praksa modernog kremiranja svedoče o načinu na koji je čovek definisao i danas definiše svoje mesto u vremenu i večnosti?
Ko su bile prve pristalice i promoteri kremacije u modernoj Evropi, kako su o njoj razmišljali pesnici, a kako lekari, ko je bio pionir kremacionističke ideje u Srbiji, zašto je prvi krematorijum u Jugoslaviji otvoren tek 1964. godine, iako je kremacionistički pokret ovde bio među najranije uobličenim u odnosu na druge balkanske i istočnoevropske zemlje, zašto visoki funkcioneri KPJ nisu birali kremaciju, iako je ona sugerisana kao najsigurniji izraz raskida sa sujeverjem i religijskim zabludama, zašto je Ivo Andrić želeo da bude kremiran i na koji način je na posmrtnu sudbinu Nikole Tesle uticala činjenica da su njegovi posmrtni ostaci spaljeni, a ne sahranjeni...? Knjiga koja se nalazi pred čitalačkom publikom pruža odgove na ova, kao i na mnoga druga intrigantna pitanja vezana za razvoj moderne kremacije.
Aleksandra Pavićević
Dr Aleksandra Pavićević (1969, Beograd) diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Odeljenju za etnologiju i antropologiju Filošofskog fakulteta u Beogradu. Zaposlena je u Etnografskom institutu SANU. Članica je redakcije izdanja Instituta. Uredila je nekoliko tematskih zbornika. Od 2008. do 2010. bila je predsednica Etnološko-antropološkog društva Srbije. Objavila je četiri autorske monografije (jedna monografija nagrađena je poveljom Mile Nedeljković) i veći broj naučnih radova u domaćim i inostranim časopisima i tematskim zbornicima. Povremeno objavljuje angažovane tekstove u Kulturnom dodatku i u rubrici Pogledi dnevnog lista Politika.
Članica je Međunarodne asocijacije za antropologiju jugoistične Evrope (INASEA - International Association for Southeast European Anthropology), sa sedištem u Gracu. U ciklusu projekata 2011-2014/16, koje finansira Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije rukovodi projektom: „Strategije identiteta: Savremena kultura i religioznost“, čiji je nosilac Etnografski institut SANU. Učestvovala je na većem broju naučnih konferencija u zemlji i u inostranstvu Održala veći broj predavanja, predavanja po pozivu i seminara (Švedska, Rumunija, Petnica, Beograd).
Član je ženske pevačke grupe MOBA, koja se od 1993. godine bavi proučavanjem, izvođenjem i očuvanjem srpskog tradicionalnog muzičkog nasleđa Sfere interesovanja: tanatologija, religija, identitet, etnicitet, ritualni i svakodnevni život, porodica, brak, polni moral, pravo, politika.
Godina izdanja : 2016.
Broj strana : 274
Pismo : ćirilica
Povez : Broširani povez
Format : 20x13
Težina : 310 g
ISBN : 978-86-7587-084-5
KOMENTARI (0)
Ostavi komentar
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.