{"id":705,"kategorija_id":5,"parent_id":null,"naslov":"ISTORIJA, VREME I PAM\u0106ENJE","sadrzaj":"","dugacki_sadrzaj":"","tezina":600,"cena":1870,"cena_tvrdi":0,"tvrdi_povez":0,"je_aktivan":1,"je_na_stanju":1,"lager":100,"prodato":3,"seo_tagovi":"ISTORIJA, VREME I PAM\u0106ENJE","seo_opis":"","created_at":"2022-07-03T19:21:26.000000Z","updated_at":"2025-06-27T15:17:05.000000Z","deleted_at":null,"main_image_id":-1,"je_snimljen":1,"broj_strana":"334","isbn":"978-86-7102-402-0","pismo":"latinica","format":"22 x 16","povez":"Tvrdi povez","je_u_pretplati":0,"akcije":"{\"auth\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p><span lang=\\\"EN\\\">U vremenu koje sve br\u017ee zaboravlja, knjiga <em>Istorija, vreme i pam\u0107enje<\/em> poziva nas da zastanemo i zapitamo se kako pamtimo prošlost? <\/span><\/p>\", \"datum_do\": \"2025-07-05 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-06-27 09:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-06-27T15:17:04.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-06-27 17:17:04\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": true}, \"cena_popust\": 935}, \"guest\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p><span lang=\\\"EN\\\">U vremenu koje sve br\u017ee zaboravlja, knjiga <em>Istorija, vreme i pam\u0107enje<\/em> poziva nas da zastanemo i zapitamo se kako pamtimo prošlost? <\/span><\/p>\", \"datum_do\": \"2025-07-05 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-06-27 09:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-06-27T15:17:04.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-06-27 17:17:04\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": false}, \"cena_popust\": 935}}","cena_popust":935,"o_knjizi":"<p> <em><strong>Istorija, vreme i pam\u0107enje<\/strong><\/em>, koja se bavi problemima pam\u0107enja, istoriografije i velikih naracija, po\u010dev od mitske svesti, hriš\u0107anske teologije i modernih zapadnja\u010dkih teorija o smislu postojanja, opisala je puteve u istorijsko vreme. Njen cilj je da prona\u0111e razlike i sli\u010dnosti izme\u0111u ova tri na\u010dina predstavljanja prošlosti. Tom cilju dodat je još jedan: tvrdnja da u savremenom dobu ne prisustvujemo kraju istorije nego kraju koncepcija koje su diktirale kraj istorije. A na putu Heraklita i Ernesta Bloha sve \u0107e biti u\u010dinjeno u svetlu slede\u0107eg upozorenja upu\u0107enog \u010ditaocu: ako ne o\u010dekuješ ono što se ne o\u010dekuje, ne\u0107eš prona\u0107i neo\u010dekivano.<\/p>\r\n<p><br \/>Kako je kona\u010dnost \u010dovekova sudbina, tako je istorija poslednje uporište traganja za smislom postojanja. \u010covek pripoveda istorije u znak protesta protiv svoje kona\u010dnosti, iz nu\u017ede koju donosi truljenje i zaborav. Da je oduvek znao, kao što je to znala gr\u010dka boginja pam\u0107enja, šta je bilo, šta jeste i šta \u0107e biti, \u010dovek ne bi imao se\u0107anja, ne bi imao sposobnost iš\u010dekivanja, niti potrebu da ostavlja tragove po kojima ga tra\u017ee.<br \/><br \/><\/p>","preveo":"Prevela sa portugalskog Sonja Asanovi\u0107 Todorovi\u0107","priredio":"","search_text":"ISTORIJA VREME I PAMCENJE Istorija vreme i pamcenje koja se bavi problemima pamcenja istoriografije i velikih naracija pocev od mitske svesti hriscanske teologije i modernih zapadnjackih teorija o smislu postojanja opisala je puteve u istorijsko vreme Njen cilj je da pronadje razlike i slicnosti izmedju ova tri nacina predstavljanja proslosti Tom cilju dodat je jos jedan tvrdnja da u savremenom dobu ne prisustvujemo kraju istorije nego kraju koncepcija koje su diktirale kraj istorije A na putu Heraklita i Ernesta Bloha sve ce biti ucinjeno u svetlu sledeceg upozorenja upucenog citaocu ako ne ocekujes ono sto se ne ocekuje neces pronaci neocekivano Kako je konacnost covekova sudbina tako je istorija poslednje uporiste traganja za smislom postojanja Covek pripoveda istorije u znak protesta protiv svoje konacnosti iz nuzde koju donosi truljenje i zaborav Da je oduvek znao kao sto je to znala grcka boginja pamcenja sta je bilo sta jeste i sta ce biti covek ne bi imao secanja ne bi imao sposobnost iscekivanja niti potrebu da ostavlja tragove po kojima ga traze Fernando Katroga","datum_objave":"2011-10-01","kategorija":{"id":5,"naziv":"Agora","je_aktivan":1,"created_at":"2021-08-30T16:58:40.000000Z","updated_at":"2022-03-15T11:19:02.000000Z","deleted_at":null,"opis":"Kulturolo\u0161ke studije, rasprave i eseji u sredi\u0161tu su prostora Agore. Razmatraju\u0107i razli\u010dite civilizacijske fenomene ljudskog postojanja ova bib lioteka predstavlja bogat izvor znanja i spada u red podsticajnih antropolo\u0161kih vodi\u010da. Kako su knjige plod promi\u0161ljanja u okvirima razli\u010ditih nau\u010dnih disciplina u tematski veoma \u0161irokom krugu ova edicija postaje u uredni\u010dkom smislu veoma veliki izazov.","image_id":-1,"naziv2":"Humanistika"},"autori":[{"id":699,"ime":"Fernando Katroga","je_aktivan":1,"created_at":"2022-06-16T12:32:37.000000Z","updated_at":null,"deleted_at":null,"opis":"<p>Profesor savremene istorije i istoriografije na Fakultetu umetnosti u Koimbri (Portugal). Oblasti njegovog istra\u017eivanja su istorija ideja, filozofija, sociologija, antropologija i knji\u017eevnost. Za svoje studije istorije ideja dobio je 1998. godine Pohvalu Reda Santjago i Espada. Autor je više dela od kojih se izdvajaju: <em>Entre deuses e césares: secularizaçao, laicidade e religiâo civil: uma perspectiva histórica <\/em>(2006)<em>, Caminhos do Fim da Historia <\/em>(2003),<em> O republicanismo em Portugal: Da formaçao ao 5 de Outubro de 1910 <\/em>(1991).<\/p>","pivot":{"proizvod_id":705,"autor_id":699}}],"aktivne_akcije":[{"id":7,"naziv":"Koli\u010dinski popust za 3 i vi\u0161e prim.","opis":null,"datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-01-01 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":10,"za_kolicinu":3,"cena":2999,"akcija_tip_id":2,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Popust se dodeljuje na koli\u010dinu. <\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-03-29 14:08:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":705,"akcija_id":7}},{"id":16,"naziv":"20% Popusta za online kupovinu","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":20,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-01T14:30:57.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-01 16:31:04","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":705,"akcija_id":16}},{"id":17,"naziv":"30% Popusta za ulogovane korisnike","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":30,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-02T14:46:32.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:04.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-02 16:47:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:04","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":1,"pivot":{"proizvod_id":705,"akcija_id":17}},{"id":1,"naziv":"Knjiga nedelje","opis":"","datum_od":"2025-06-27 09:00:00","datum_do":"2025-07-05 03:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":50,"za_kolicinu":4,"cena":1999,"akcija_tip_id":4,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-06-27T15:17:04.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p><span lang=\"EN\">U vremenu koje sve br\u017ee zaboravlja, knjiga <em>Istorija, vreme i pam\u0107enje<\/em> poziva nas da zastanemo i zapitamo se kako pamtimo prošlost? <\/span><\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":1,"je_akcije_stranica":1,"je_tekst_na_naslovnoj":1,"je_specijalni_prikaz":1,"mesa_se":0,"deamon_obradio_pocetak":"2021-09-28 13:21:01","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-06-27 17:17:04","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":705,"akcija_id":1}}],"media":[{"id":164,"model_type":"App\\Models\\Proizvod","model_id":705,"uuid":"2cc5e25e-4248-4a6a-b2e5-4df98886bb99","collection_name":"slike","name":"11294","file_name":"11294.jpg","mime_type":"image\/jpeg","disk":"public","conversions_disk":"public","size":69048,"manipulations":[],"custom_properties":[],"generated_conversions":{"proizvod_slika":true,"proizvod_glavna_slika":true},"responsive_images":[],"order_column":149,"created_at":"2022-07-04T09:08:52.000000Z","updated_at":"2022-07-04T09:13:38.000000Z","original_url":"https:\/\/clio.rs\/storage\/media\/164\/11294.jpg","preview_url":""},{"id":2572,"model_type":"App\\Models\\Proizvod","model_id":705,"uuid":"6623878c-11c5-4ae4-b541-413f97648a8d","collection_name":"pdf","name":"katroga","file_name":"katroga.pdf","mime_type":"application\/pdf","disk":"public","conversions_disk":"public","size":172935,"manipulations":[],"custom_properties":[],"generated_conversions":[],"responsive_images":[],"order_column":2511,"created_at":"2022-12-28T14:34:43.000000Z","updated_at":"2022-12-28T14:34:43.000000Z","original_url":"https:\/\/clio.rs\/storage\/media\/2572\/katroga.pdf","preview_url":""}]}
Moderna kremacija je bila radikalna novina u ophođenju prema mrtvom telu. Iako su se njeni promoteri pozivali na ranije tradicije spaljivanja mrtvih, sličnost sa prehrišćanskim i nehrišćanskim posmrtnim praksama bila je samo formalne prirode. Suštinski, u njoj je bio sadržan sasvim drugačiji poriv: želja za što bržim i neosetnijim, što čistijim, što lakšim i „lepšim“ uklanjanjem tela. Ateistička, a nekada čak i nihilistička shvatanja koja su pratila širenje ove ideje, a kasnije i prakse, nisu isprva dovodila u pitanje pijetet prema mrtvima koji karakteriše hrišćansku civilizaciju. Moderna ideja kremiranja mrtvih zapravo je bila bremeniti znak promena u drugim sferama života, a ponajviše znak početka vremena koje će nastojati da ostvari besmrtnost izvan okvira postojećih religijskih učenja.
U ovoj knjizi autorka nastoji da pojavu ideje i prakse moderne kremacije protumači kao totalnu društvenu činjenicu, kao onu koja predstavlja sažetak istorijske epohe u kojoj je nastala i najavu one u kojoj će se razvijati i realizovati. Priča započinje u Evropi 18. veka, a zatim se, prateći isprepletane niti istorijskih, kulturnih i društvenih promena, kreće prema današnjici. Različita društva u različitim vremenskim periodima različito tumače i koriste novi/stari običaj spaljivanja. Zbog toga se kao glavna nit priče javlja pokušaj da se odgovori na pitanje, kako je taj novi oblik suočavanja sa smrću, taj novi odnos prema telu pokojnika, novi način odlaganja leša, bio integrisan u postojeće kolektivne i individualne identitetske prakse. Da li i kako ideja a kasnije i praksa modernog kremiranja svedoče o načinu na koji je čovek definisao i danas definiše svoje mesto u vremenu i večnosti?
Ko su bile prve pristalice i promoteri kremacije u modernoj Evropi, kako su o njoj razmišljali pesnici, a kako lekari, ko je bio pionir kremacionističke ideje u Srbiji, zašto je prvi krematorijum u Jugoslaviji otvoren tek 1964. godine, iako je kremacionistički pokret ovde bio među najranije uobličenim u odnosu na druge balkanske i istočnoevropske zemlje, zašto visoki funkcioneri KPJ nisu birali kremaciju, iako je ona sugerisana kao najsigurniji izraz raskida sa sujeverjem i religijskim zabludama, zašto je Ivo Andrić želeo da bude kremiran i na koji način je na posmrtnu sudbinu Nikole Tesle uticala činjenica da su njegovi posmrtni ostaci spaljeni, a ne sahranjeni...? Knjiga koja se nalazi pred čitalačkom publikom pruža odgove na ova, kao i na mnoga druga intrigantna pitanja vezana za razvoj moderne kremacije.
Aleksandra Pavićević
Dr Aleksandra Pavićević (1969, Beograd) diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Odeljenju za etnologiju i antropologiju Filošofskog fakulteta u Beogradu. Zaposlena je u Etnografskom institutu SANU. Članica je redakcije izdanja Instituta. Uredila je nekoliko tematskih zbornika. Od 2008. do 2010. bila je predsednica Etnološko-antropološkog društva Srbije. Objavila je četiri autorske monografije (jedna monografija nagrađena je poveljom Mile Nedeljković) i veći broj naučnih radova u domaćim i inostranim časopisima i tematskim zbornicima. Povremeno objavljuje angažovane tekstove u Kulturnom dodatku i u rubrici Pogledi dnevnog lista Politika.
Članica je Međunarodne asocijacije za antropologiju jugoistične Evrope (INASEA - International Association for Southeast European Anthropology), sa sedištem u Gracu. U ciklusu projekata 2011-2014/16, koje finansira Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije rukovodi projektom: „Strategije identiteta: Savremena kultura i religioznost“, čiji je nosilac Etnografski institut SANU. Učestvovala je na većem broju naučnih konferencija u zemlji i u inostranstvu Održala veći broj predavanja, predavanja po pozivu i seminara (Švedska, Rumunija, Petnica, Beograd).
Član je ženske pevačke grupe MOBA, koja se od 1993. godine bavi proučavanjem, izvođenjem i očuvanjem srpskog tradicionalnog muzičkog nasleđa Sfere interesovanja: tanatologija, religija, identitet, etnicitet, ritualni i svakodnevni život, porodica, brak, polni moral, pravo, politika.
O knjizi
O autoru
Podaci
Komentari
Povodom knjige
Moderna kremacija je bila radikalna novina u ophođenju prema mrtvom telu. Iako su se njeni promoteri pozivali na ranije tradicije spaljivanja mrtvih, sličnost sa prehrišćanskim i nehrišćanskim posmrtnim praksama bila je samo formalne prirode. Suštinski, u njoj je bio sadržan sasvim drugačiji poriv: želja za što bržim i neosetnijim, što čistijim, što lakšim i „lepšim“ uklanjanjem tela. Ateistička, a nekada čak i nihilistička shvatanja koja su pratila širenje ove ideje, a kasnije i prakse, nisu isprva dovodila u pitanje pijetet prema mrtvima koji karakteriše hrišćansku civilizaciju. Moderna ideja kremiranja mrtvih zapravo je bila bremeniti znak promena u drugim sferama života, a ponajviše znak početka vremena koje će nastojati da ostvari besmrtnost izvan okvira postojećih religijskih učenja.
U ovoj knjizi autorka nastoji da pojavu ideje i prakse moderne kremacije protumači kao totalnu društvenu činjenicu, kao onu koja predstavlja sažetak istorijske epohe u kojoj je nastala i najavu one u kojoj će se razvijati i realizovati. Priča započinje u Evropi 18. veka, a zatim se, prateći isprepletane niti istorijskih, kulturnih i društvenih promena, kreće prema današnjici. Različita društva u različitim vremenskim periodima različito tumače i koriste novi/stari običaj spaljivanja. Zbog toga se kao glavna nit priče javlja pokušaj da se odgovori na pitanje, kako je taj novi oblik suočavanja sa smrću, taj novi odnos prema telu pokojnika, novi način odlaganja leša, bio integrisan u postojeće kolektivne i individualne identitetske prakse. Da li i kako ideja a kasnije i praksa modernog kremiranja svedoče o načinu na koji je čovek definisao i danas definiše svoje mesto u vremenu i večnosti?
Ko su bile prve pristalice i promoteri kremacije u modernoj Evropi, kako su o njoj razmišljali pesnici, a kako lekari, ko je bio pionir kremacionističke ideje u Srbiji, zašto je prvi krematorijum u Jugoslaviji otvoren tek 1964. godine, iako je kremacionistički pokret ovde bio među najranije uobličenim u odnosu na druge balkanske i istočnoevropske zemlje, zašto visoki funkcioneri KPJ nisu birali kremaciju, iako je ona sugerisana kao najsigurniji izraz raskida sa sujeverjem i religijskim zabludama, zašto je Ivo Andrić želeo da bude kremiran i na koji način je na posmrtnu sudbinu Nikole Tesle uticala činjenica da su njegovi posmrtni ostaci spaljeni, a ne sahranjeni...? Knjiga koja se nalazi pred čitalačkom publikom pruža odgove na ova, kao i na mnoga druga intrigantna pitanja vezana za razvoj moderne kremacije.
Aleksandra Pavićević
Dr Aleksandra Pavićević (1969, Beograd) diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Odeljenju za etnologiju i antropologiju Filošofskog fakulteta u Beogradu. Zaposlena je u Etnografskom institutu SANU. Članica je redakcije izdanja Instituta. Uredila je nekoliko tematskih zbornika. Od 2008. do 2010. bila je predsednica Etnološko-antropološkog društva Srbije. Objavila je četiri autorske monografije (jedna monografija nagrađena je poveljom Mile Nedeljković) i veći broj naučnih radova u domaćim i inostranim časopisima i tematskim zbornicima. Povremeno objavljuje angažovane tekstove u Kulturnom dodatku i u rubrici Pogledi dnevnog lista Politika.
Članica je Međunarodne asocijacije za antropologiju jugoistične Evrope (INASEA - International Association for Southeast European Anthropology), sa sedištem u Gracu. U ciklusu projekata 2011-2014/16, koje finansira Ministarstvo za nauku i tehnološki razvoj Republike Srbije rukovodi projektom: „Strategije identiteta: Savremena kultura i religioznost“, čiji je nosilac Etnografski institut SANU. Učestvovala je na većem broju naučnih konferencija u zemlji i u inostranstvu Održala veći broj predavanja, predavanja po pozivu i seminara (Švedska, Rumunija, Petnica, Beograd).
Član je ženske pevačke grupe MOBA, koja se od 1993. godine bavi proučavanjem, izvođenjem i očuvanjem srpskog tradicionalnog muzičkog nasleđa Sfere interesovanja: tanatologija, religija, identitet, etnicitet, ritualni i svakodnevni život, porodica, brak, polni moral, pravo, politika.
Godina izdanja : 2016.
Broj strana : 274
Pismo : ćirilica
Povez : Broširani povez
Format : 20x13
Težina : 310 g
ISBN : 978-86-7587-084-5
KOMENTARI (0)
Ostavi komentar
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.