Preveli sa engleskog Bojana Janković,Danica Ilić,Slobodan Obradović
Kako pozorišne kuće, trupe, prostori, festivali, studiji kao i infrastruktura koja ih podržava, mogu da se održe u konkurenciji sa komercijalnom zabavom?
{"id":705,"kategorija_id":5,"parent_id":null,"naslov":"ISTORIJA, VREME I PAM\u0106ENJE","sadrzaj":"","dugacki_sadrzaj":"","tezina":600,"cena":1870,"cena_tvrdi":0,"tvrdi_povez":0,"je_aktivan":1,"je_na_stanju":1,"lager":100,"prodato":3,"seo_tagovi":"ISTORIJA, VREME I PAM\u0106ENJE","seo_opis":"","created_at":"2022-07-03T19:21:26.000000Z","updated_at":"2025-06-27T15:17:05.000000Z","deleted_at":null,"main_image_id":-1,"je_snimljen":1,"broj_strana":"334","isbn":"978-86-7102-402-0","pismo":"latinica","format":"22 x 16","povez":"Tvrdi povez","je_u_pretplati":0,"akcije":"{\"auth\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p><span lang=\\\"EN\\\">U vremenu koje sve br\u017ee zaboravlja, knjiga <em>Istorija, vreme i pam\u0107enje<\/em> poziva nas da zastanemo i zapitamo se kako pamtimo prošlost? <\/span><\/p>\", \"datum_do\": \"2025-07-05 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-06-27 09:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-06-27T15:17:04.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-06-27 17:17:04\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": true}, \"cena_popust\": 935}, \"guest\": {\"akcije\": [{\"id\": 1, \"cena\": 1999, \"opis\": \"\", \"naziv\": \"Knjiga nedelje\", \"mesa_se\": 0, \"sadrzaj\": \"<p><span lang=\\\"EN\\\">U vremenu koje sve br\u017ee zaboravlja, knjiga <em>Istorija, vreme i pam\u0107enje<\/em> poziva nas da zastanemo i zapitamo se kako pamtimo prošlost? <\/span><\/p>\", \"datum_do\": \"2025-07-05 03:00:00\", \"datum_od\": \"2025-06-27 09:00:00\", \"image_id\": -1, \"created_at\": \"2021-08-30T16:58:42.000000Z\", \"deleted_at\": null, \"je_aktivan\": 1, \"updated_at\": \"2025-06-27T15:17:04.000000Z\", \"je_naslovna\": 1, \"za_kolicinu\": 4, \"akcija_tip_id\": 4, \"popust_procenat\": 50, \"je_akcije_stranica\": 1, \"deamon_obradio_kraj\": null, \"je_specijalni_prikaz\": 1, \"je_tekst_na_naslovnoj\": 1, \"deamon_obradio_pocetak\": \"2021-09-28 13:21:01\", \"deamon_obradio_osvezavanje\": \"2025-06-27 17:17:04\", \"samo_za_ulogovane_korisnike\": 0}], \"uslovi\": {\"auth\": false}, \"cena_popust\": 935}}","cena_popust":935,"o_knjizi":"<p> <em><strong>Istorija, vreme i pam\u0107enje<\/strong><\/em>, koja se bavi problemima pam\u0107enja, istoriografije i velikih naracija, po\u010dev od mitske svesti, hriš\u0107anske teologije i modernih zapadnja\u010dkih teorija o smislu postojanja, opisala je puteve u istorijsko vreme. Njen cilj je da prona\u0111e razlike i sli\u010dnosti izme\u0111u ova tri na\u010dina predstavljanja prošlosti. Tom cilju dodat je još jedan: tvrdnja da u savremenom dobu ne prisustvujemo kraju istorije nego kraju koncepcija koje su diktirale kraj istorije. A na putu Heraklita i Ernesta Bloha sve \u0107e biti u\u010dinjeno u svetlu slede\u0107eg upozorenja upu\u0107enog \u010ditaocu: ako ne o\u010dekuješ ono što se ne o\u010dekuje, ne\u0107eš prona\u0107i neo\u010dekivano.<\/p>\r\n<p><br \/>Kako je kona\u010dnost \u010dovekova sudbina, tako je istorija poslednje uporište traganja za smislom postojanja. \u010covek pripoveda istorije u znak protesta protiv svoje kona\u010dnosti, iz nu\u017ede koju donosi truljenje i zaborav. Da je oduvek znao, kao što je to znala gr\u010dka boginja pam\u0107enja, šta je bilo, šta jeste i šta \u0107e biti, \u010dovek ne bi imao se\u0107anja, ne bi imao sposobnost iš\u010dekivanja, niti potrebu da ostavlja tragove po kojima ga tra\u017ee.<br \/><br \/><\/p>","preveo":"Prevela sa portugalskog Sonja Asanovi\u0107 Todorovi\u0107","priredio":"","search_text":"ISTORIJA VREME I PAMCENJE Istorija vreme i pamcenje koja se bavi problemima pamcenja istoriografije i velikih naracija pocev od mitske svesti hriscanske teologije i modernih zapadnjackih teorija o smislu postojanja opisala je puteve u istorijsko vreme Njen cilj je da pronadje razlike i slicnosti izmedju ova tri nacina predstavljanja proslosti Tom cilju dodat je jos jedan tvrdnja da u savremenom dobu ne prisustvujemo kraju istorije nego kraju koncepcija koje su diktirale kraj istorije A na putu Heraklita i Ernesta Bloha sve ce biti ucinjeno u svetlu sledeceg upozorenja upucenog citaocu ako ne ocekujes ono sto se ne ocekuje neces pronaci neocekivano Kako je konacnost covekova sudbina tako je istorija poslednje uporiste traganja za smislom postojanja Covek pripoveda istorije u znak protesta protiv svoje konacnosti iz nuzde koju donosi truljenje i zaborav Da je oduvek znao kao sto je to znala grcka boginja pamcenja sta je bilo sta jeste i sta ce biti covek ne bi imao secanja ne bi imao sposobnost iscekivanja niti potrebu da ostavlja tragove po kojima ga traze Fernando Katroga","datum_objave":"2011-10-01","kategorija":{"id":5,"naziv":"Agora","je_aktivan":1,"created_at":"2021-08-30T16:58:40.000000Z","updated_at":"2022-03-15T11:19:02.000000Z","deleted_at":null,"opis":"Kulturolo\u0161ke studije, rasprave i eseji u sredi\u0161tu su prostora Agore. Razmatraju\u0107i razli\u010dite civilizacijske fenomene ljudskog postojanja ova bib lioteka predstavlja bogat izvor znanja i spada u red podsticajnih antropolo\u0161kih vodi\u010da. Kako su knjige plod promi\u0161ljanja u okvirima razli\u010ditih nau\u010dnih disciplina u tematski veoma \u0161irokom krugu ova edicija postaje u uredni\u010dkom smislu veoma veliki izazov.","image_id":-1,"naziv2":"Humanistika"},"autori":[{"id":699,"ime":"Fernando Katroga","je_aktivan":1,"created_at":"2022-06-16T12:32:37.000000Z","updated_at":null,"deleted_at":null,"opis":"<p>Profesor savremene istorije i istoriografije na Fakultetu umetnosti u Koimbri (Portugal). Oblasti njegovog istra\u017eivanja su istorija ideja, filozofija, sociologija, antropologija i knji\u017eevnost. Za svoje studije istorije ideja dobio je 1998. godine Pohvalu Reda Santjago i Espada. Autor je više dela od kojih se izdvajaju: <em>Entre deuses e césares: secularizaçao, laicidade e religiâo civil: uma perspectiva histórica <\/em>(2006)<em>, Caminhos do Fim da Historia <\/em>(2003),<em> O republicanismo em Portugal: Da formaçao ao 5 de Outubro de 1910 <\/em>(1991).<\/p>","pivot":{"proizvod_id":705,"autor_id":699}}],"aktivne_akcije":[{"id":7,"naziv":"Koli\u010dinski popust za 3 i vi\u0161e prim.","opis":null,"datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-01-01 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":10,"za_kolicinu":3,"cena":2999,"akcija_tip_id":2,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p>Popust se dodeljuje na koli\u010dinu. <\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-03-29 14:08:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":705,"akcija_id":7}},{"id":16,"naziv":"20% Popusta za online kupovinu","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":20,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-01T14:30:57.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:03.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-01 16:31:04","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:03","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":705,"akcija_id":16}},{"id":17,"naziv":"30% Popusta za ulogovane korisnike","opis":"","datum_od":"2022-01-01 00:00:00","datum_do":"9999-12-31 00:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":30,"za_kolicinu":0,"cena":0,"akcija_tip_id":1,"created_at":"2022-09-02T14:46:32.000000Z","updated_at":"2025-01-20T08:28:04.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"","image_id":-1,"je_naslovna":0,"je_akcije_stranica":0,"je_tekst_na_naslovnoj":0,"je_specijalni_prikaz":0,"mesa_se":1,"deamon_obradio_pocetak":"2022-09-02 16:47:03","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-01-20 09:28:04","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":1,"pivot":{"proizvod_id":705,"akcija_id":17}},{"id":1,"naziv":"Knjiga nedelje","opis":"","datum_od":"2025-06-27 09:00:00","datum_do":"2025-07-05 03:00:00","je_aktivan":1,"popust_procenat":50,"za_kolicinu":4,"cena":1999,"akcija_tip_id":4,"created_at":"2021-08-30T16:58:42.000000Z","updated_at":"2025-06-27T15:17:04.000000Z","deleted_at":null,"sadrzaj":"<p><span lang=\"EN\">U vremenu koje sve br\u017ee zaboravlja, knjiga <em>Istorija, vreme i pam\u0107enje<\/em> poziva nas da zastanemo i zapitamo se kako pamtimo prošlost? <\/span><\/p>","image_id":-1,"je_naslovna":1,"je_akcije_stranica":1,"je_tekst_na_naslovnoj":1,"je_specijalni_prikaz":1,"mesa_se":0,"deamon_obradio_pocetak":"2021-09-28 13:21:01","deamon_obradio_osvezavanje":"2025-06-27 17:17:04","deamon_obradio_kraj":null,"samo_za_ulogovane_korisnike":0,"pivot":{"proizvod_id":705,"akcija_id":1}}],"media":[{"id":164,"model_type":"App\\Models\\Proizvod","model_id":705,"uuid":"2cc5e25e-4248-4a6a-b2e5-4df98886bb99","collection_name":"slike","name":"11294","file_name":"11294.jpg","mime_type":"image\/jpeg","disk":"public","conversions_disk":"public","size":69048,"manipulations":[],"custom_properties":[],"generated_conversions":{"proizvod_slika":true,"proizvod_glavna_slika":true},"responsive_images":[],"order_column":149,"created_at":"2022-07-04T09:08:52.000000Z","updated_at":"2022-07-04T09:13:38.000000Z","original_url":"https:\/\/clio.rs\/storage\/media\/164\/11294.jpg","preview_url":""},{"id":2572,"model_type":"App\\Models\\Proizvod","model_id":705,"uuid":"6623878c-11c5-4ae4-b541-413f97648a8d","collection_name":"pdf","name":"katroga","file_name":"katroga.pdf","mime_type":"application\/pdf","disk":"public","conversions_disk":"public","size":172935,"manipulations":[],"custom_properties":[],"generated_conversions":[],"responsive_images":[],"order_column":2511,"created_at":"2022-12-28T14:34:43.000000Z","updated_at":"2022-12-28T14:34:43.000000Z","original_url":"https:\/\/clio.rs\/storage\/media\/2572\/katroga.pdf","preview_url":""}]}
Pozorišni profesionalac i univerzitetski profesor, Dragan Klaić, posmatrao je uzlet komercijalnog pozorišta i njegov rastući profesionalizam sa sve većom zabrinutošću zbog posledica po nekomercijalnu scenu. Imajući u vidu rivalitet, blizinu, pa čak i umrežavanje ova dva sveta - jednog koji juri za profitom i drugog koji se održava državnim subvencijama – autor se u ovoj knjizi zalaže za njihovo jasno razgraničenje. Pitanje koje postavlja jeste kako ove pozorišne kuće, trupe, prostori, festivali, studiji kao i infrastruktura koja ih podržava i na koju se oslanjaju, mogu da se održe u konkurenciji sa komercijalnom zabavom, u situaciji oslabljene podrške državnih organa. Globalizacija, migracije, evropske integracije i digitalna revolucija menjaju način života ljudi u gradovima i na selima i vrše pritisak na državno pozorište da se prilagodi i modifikuje svoju ulogu ili da rizikuje da bude marginalizovano i postane irelevantno.
Dragan Klaić
(1950-2011) istoričar pozorišta i kulturni analitičar. Bio je stalni saradnik udruženja Felix Meritis u Amsterdamu i predavao kulturnu politiku i umetnost na univerzitetu u Lajdenu. Njegova područja angažmana su savremene pozorišne umetnosti, evropske kulturne politike, strategije kulturnog razvoja i međunarodne kulturne saradnje i interkulturalnost.
Studije dramaturgije završio je u Beogradu, a doktorirao istoriju pozorišta i kritiku drame na Jejl univerzitetu u Sjedinjenim Američkim Državama. Radio je kao pozorišni kritičar i dramaturg, bio profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu i Univerzitetu u Amsterdamu, a gostujući profesor u Americi, Budimpešti i Bolonji, direktor Holandskog Pozorišnog Instituuta od 1992. do 2001. godine, suosnivač evropskog pozorišnog časopisa Evromaske.
Bio je predsednik Evropske mreže centara za izvođačke umetnosti i Evropskog foruma za umetnost i kulturne baštine. Bio je moderator Evropske kulturne fondacije (2002-2004) i autor konačnog izvještaja Evropa kao kulturni projekat (Amsterdam: ECF 2005). Njegove knjige i radovi objavljeni su u bivšoj Jugoslaviji pre 1991, ali i u Velikoj Britaniji, Americi, Holandiji i Norveškoj. Bio je angažovan i kao urednik časopisa Pozorište (SAD) i član nekoliko savetodavnih odbora u Budimpešti, Briselu, Stokholmu i Hagu.
Predgovor
PRVI DEO / NEJASNA ULOGA 1. Državno i komercijalno pozorište: razli?iti a isprepletani Model ansambla. Državne subvencije obezbe?uju kulturni ugled. Kriza – stalno stanje ili diskurzivna slika? Procvat komercijalnog pozorišta. Specifi?ne zasluge državnog pozorišta. 2. Državno pozorište: izazovi i odgovori Rastu?i troškovi, ograni?ena nadoknada. Pove?avanje sopstvenog prihoda. Razonoda manjine. Izmenjena demografska slika gradova. Neadekvatne strategije preživljavanja. 3. Produkcioni modeli: repertoarska pozorišta, trupe i produkcijske ku?e Repertoarsko pozorište: ograni?enja i prilago?avanja. Repertoarska pozorišta traju duže od komunizma. Trupe: priroda promene. Dinamika promene. 4. Specifi?nosti ponude državnog pozorišta U potrazi sa smislom klasi?ne drame. Stimulisanje nove drame. Postdramsko pozorište. Opera i muzi?ko pozorište: suo?avanje sa elitizmom. Raznovrsnost plesa. Pozorište za decu i mlade. Drugi oblici pozorišta.
DRUGI DEO / ISTICANJE SOPSTVENIH OSOBENOSTI 5. Repertoarske strategije Dezorijentišu?e obilje. Kako do prepoznatljivih imena. Sastavljanje repertoara u velikim celinama. 6. Ose?aj za mesto Propale reforme, neka dostignu?a. Pitanje konteksta. Obeležja mesta. Veliko ili malo? Novoizgra?eno ili reciklirano? Beg od pozorišne zgrade. 7. Kako na?i i stvoriti publiku Publika: ograni?ena, neuhvatljiva i nestabilna. Privrženost edukaciji. Strategije otvaranja. Komunikacija: kako napraviti sopstvene medije 8. Pozorište u globalizovanom svetu Promena uloge festivala. Me?unarodna saradnja u izvo?a?kim umetnostima. Novonastali evropski kulturni prostor. Transevropski pogledi. Protivotrov za samozadovoljstvo. 9. Liderstvo, upravljanje i kulturna politika Liderstvo: maštanja o Supermenu kulture. O upravljanju: odbori kao ?uvari autonomije. Minima moralia za sistem državnog pozorišta. Finansiranje: donosioci odluka i njhovi kriterijumi. Državno pozorište i dotirana kultura.
Umesto epiloga: izgledi državnog pozorišta u Evropi Izvori Zahvlanost O autoru
O knjizi
Sadržaj
O autoru
Podaci
Komentari
Povodom knjige
Pozorišni profesionalac i univerzitetski profesor, Dragan Klaić, posmatrao je uzlet komercijalnog pozorišta i njegov rastući profesionalizam sa sve većom zabrinutošću zbog posledica po nekomercijalnu scenu. Imajući u vidu rivalitet, blizinu, pa čak i umrežavanje ova dva sveta - jednog koji juri za profitom i drugog koji se održava državnim subvencijama – autor se u ovoj knjizi zalaže za njihovo jasno razgraničenje. Pitanje koje postavlja jeste kako ove pozorišne kuće, trupe, prostori, festivali, studiji kao i infrastruktura koja ih podržava i na koju se oslanjaju, mogu da se održe u konkurenciji sa komercijalnom zabavom, u situaciji oslabljene podrške državnih organa. Globalizacija, migracije, evropske integracije i digitalna revolucija menjaju način života ljudi u gradovima i na selima i vrše pritisak na državno pozorište da se prilagodi i modifikuje svoju ulogu ili da rizikuje da bude marginalizovano i postane irelevantno.
Dragan Klaić
(1950-2011) istoričar pozorišta i kulturni analitičar. Bio je stalni saradnik udruženja Felix Meritis u Amsterdamu i predavao kulturnu politiku i umetnost na univerzitetu u Lajdenu. Njegova područja angažmana su savremene pozorišne umetnosti, evropske kulturne politike, strategije kulturnog razvoja i međunarodne kulturne saradnje i interkulturalnost.
Studije dramaturgije završio je u Beogradu, a doktorirao istoriju pozorišta i kritiku drame na Jejl univerzitetu u Sjedinjenim Američkim Državama. Radio je kao pozorišni kritičar i dramaturg, bio profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu i Univerzitetu u Amsterdamu, a gostujući profesor u Americi, Budimpešti i Bolonji, direktor Holandskog Pozorišnog Instituuta od 1992. do 2001. godine, suosnivač evropskog pozorišnog časopisa Evromaske.
Bio je predsednik Evropske mreže centara za izvođačke umetnosti i Evropskog foruma za umetnost i kulturne baštine. Bio je moderator Evropske kulturne fondacije (2002-2004) i autor konačnog izvještaja Evropa kao kulturni projekat (Amsterdam: ECF 2005). Njegove knjige i radovi objavljeni su u bivšoj Jugoslaviji pre 1991, ali i u Velikoj Britaniji, Americi, Holandiji i Norveškoj. Bio je angažovan i kao urednik časopisa Pozorište (SAD) i član nekoliko savetodavnih odbora u Budimpešti, Briselu, Stokholmu i Hagu.
Predgovor
PRVI DEO / NEJASNA ULOGA1. Državno i komercijalno pozorište: razli?iti a isprepletani
Model ansambla. Državne subvencije obezbe?uju kulturni ugled. Kriza – stalno stanje ili diskurzivna slika? Procvat komercijalnog pozorišta. Specifi?ne zasluge državnog pozorišta.
2. Državno pozorište: izazovi i odgovori
Rastu?i troškovi, ograni?ena nadoknada. Pove?avanje sopstvenog prihoda. Razonoda manjine. Izmenjena demografska slika gradova. Neadekvatne strategije preživljavanja.
3. Produkcioni modeli: repertoarska pozorišta, trupe i produkcijske ku?e
Repertoarsko pozorište: ograni?enja i prilago?avanja. Repertoarska pozorišta traju duže od komunizma. Trupe: priroda promene. Dinamika promene.
4. Specifi?nosti ponude državnog pozorišta
U potrazi sa smislom klasi?ne drame. Stimulisanje nove drame. Postdramsko pozorište. Opera i muzi?ko pozorište: suo?avanje sa elitizmom. Raznovrsnost plesa. Pozorište za decu i mlade. Drugi oblici pozorišta.
DRUGI DEO / ISTICANJE SOPSTVENIH OSOBENOSTI
5. Repertoarske strategije
Dezorijentišu?e obilje. Kako do prepoznatljivih imena. Sastavljanje repertoara u velikim celinama.
6. Ose?aj za mesto
Propale reforme, neka dostignu?a. Pitanje konteksta. Obeležja mesta. Veliko ili malo? Novoizgra?eno ili reciklirano? Beg od pozorišne zgrade.
7. Kako na?i i stvoriti publiku
Publika: ograni?ena, neuhvatljiva i nestabilna. Privrženost edukaciji. Strategije otvaranja. Komunikacija: kako napraviti sopstvene medije
8. Pozorište u globalizovanom svetu
Promena uloge festivala. Me?unarodna saradnja u izvo?a?kim umetnostima. Novonastali evropski kulturni prostor. Transevropski pogledi. Protivotrov za samozadovoljstvo.
9. Liderstvo, upravljanje i kulturna politika
Liderstvo: maštanja o Supermenu kulture. O upravljanju: odbori kao ?uvari autonomije. Minima moralia za sistem državnog pozorišta. Finansiranje: donosioci odluka i njhovi kriterijumi. Državno pozorište i dotirana kultura.
Umesto epiloga: izgledi državnog pozorišta u Evropi
Izvori
Zahvlanost
O autoru
Godina izdanja : 2016.
Broj strana : 172
Pismo : Latinica
Povez : Tvrdi povez sa omotnicom
Format : 24 x 16
Težina : 464 g
ISBN : 978-86-7102-546-1
KOMENTARI (0)
Ostavi komentar
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.