Na mom radaru

18.11.2015. | #Na mom radaru

Novi magazin, 5. novembar 2015 (strana 5) Zoran Hamović Završen je Beogradski sajam knjiga. Bio je šezdeseti, jubilarni, najveći i najznačajniji na Balkanu, jedan od najvećih u svetu, najposećeniji, sa najviše najizuzetnijih spisateljica po kvadratnom metru, najviši štandovi, sa najsnažnijim zamahom pravoslavlja u ruskosrpskim vezama, duhovnim uzletom koji je dao novu međunarodnu dimenziju Beogradu na vodi. Nikada u istoriji nismo imali takav. Meni je, da kažem, neprijatno koliko nam je svima bilo dobro Mož da bidne, al’ ne mora da znači, dragi moji! Za one koji nisu skloni kritici već usrdno mole “daj nam danas”, Sajam je i ove godine velika svetkovina knjige, praznik pisane reči, mas

ceo tekst

O usamljenosti i kako je prevazići

05.11.2015. | #O usamljenosti i kako je prevazići

USAMLJENOSTNe mogu reći da ovo pišem iz ugla apsolventa psihologije, potencijalnog budućeg stručnjaka koji će imati znanja i kompetencije da adekvatno učestvuje u psihičkom životu ljudi oko sebe, u svim sferama života. Mogu da kažem da pišem kao individua, kao opservator, o jednoj slici sveta koja se sve češće pojavljuje pred mojim očima. Pišem kao neko ko se trudi da sebe, a i sebi bliske i drage ljude posmatra na objektivan način (pitanje je koliko uspeva u tome). Upotrebila sam termin individua. Boeci ga definiše kao nešto što se ne može podeliti, kao jedinka i duh, ne može se rastaviti. Libereralizam gleda na individuu kao na nešto apsolutno, biće za sebe. Da li je to opravdano? Rođeni smo sami, umrećemo sami, ali da li m

ceo tekst

I dalje o čitanju

03.11.2015. | #I dalje o čitanju

kult-biblioteke Ili Kakva je razlika između načitanih i onih koji čitaju Završen je Sajam knjiga, šezdeseti po redu, sa otvaranjem koje je pretendovalo kao i do sada da bude veoma svečano, sa Rusijom kao počasnim gostom, gužvama između štandova, velikim brojem mladih koji su došli sa namerom da kupe isključivo jednu knjigu koja je bila hit, dok drugi naslovi za njih nisu postojali. Da li smo dovoljno uradili da ih približimo tzv. nepublici, tvrdoglavoj u svojim nastojanjima da budu u trendu, da ne iskoče iz proseka koji je bezbedan. Razgovarali smo sa nekim beogradskim srednjoškolcima uoči Sajma, o novim knjigama, o tome šta čitaju...Dobri, pametni odgovori i razmišljanja onih koji nisu odustali od sebe

ceo tekst

Mali esej o čitanju

26.10.2015. | #Mali esej o čitanju

ISTORIJA-KNJIGEknjiga_nedelje Za pravo, posvećeno čitanje potrebno je više dara nego za pisanje, rekli su, svako na svojoj strani sveta, Horhe Luis Borhes i Šandor Marai. Pаsiоnirаni čitаč, dubоkо zаrоnjеn u lаvirintе svоје bibliоtеkе kоlikо i u gоdinе kоје su gа vеć оdvајаlе оd ljudi, prоnаšао је knjigu iz mlаdоsti zа kојu је misliо dа је pоzајmljеnа i nеstаlа. Оbrаdоvао sе prеpоznајući knjigu kао stаrоg pоznаnikа i pоčе

ceo tekst

Željene destinacije

21.10.2015. | #Željene destinacije

UZBUDLJIVI GRADOVI slikazaglavlje.jpg Danas, 11. april 2015. Naslovi obe knjige zvuče kao poziv na putovanja, ali iza njih stoji nešto drugo- razvijena ideja o tome kako mesto u kome se živi može postati atraktivno za posetioce. Kako grad koji smatramo običnim može zahvaljujući pametnim ulaganjima i osmišljenim kulturnim politikama da postane željena destinacija i time svojim žiteljima omogući lepši i udobniji život. Dakle, kulturne manifestacije i kulturno nasleđe jesu veoma

ceo tekst

Grad negativne utopije

16.10.2015. | #Grad negativne utopije

ORLI KASTEL BLUMSavremena izraelska književnica srednje generacije Orli Kastel Blum podvrgava čitaoca svojevrsnom testu izdržljivosti već na prvih nekoliko stranica njenog romana, posebno ukoliko napomenemo da je ovo prvi susret njene poetike i srpske čitalačke publike. Ne treba posustati i odbaciti štivo kao naturalističko do grancia izdržljivosti, iako ono to jeste. Sledeći je, moramo reći, test čitaočeve inteligencije jer postaje jasno da morbidne slike nisu same sebi svrha, iza njih se nešto krije. Scenografija je postavljena u gradu negativne utopije, postapokaliptičnom svetu koji podseća na film Blejd Raner ali se tu slličnost završava jer ovde nema androida niti bića iz mašte. Akteri su ljudi bez nade i u njihovom doživljaju s

ceo tekst

O jednom važnom pojmu

06.10.2015. | #O jednom važnom pojmu

DOSTOJANSTVOMajkl Rozen DOSTOJANSTVO Kako napisati knjigu o pojmu za koji svi mislimo da znamo njegovo značenje, ali je veoma teško definisati ga? Uspešan pokušaj načinio je američki univerzitetski profesor političke teorije na Harvardu, Majkl Rozen, provodeći nas elegantno i pristupačno kroz istoriju filozofije koja se, evidentno najviše trudila da shvati pojam dostojanstva. Neminovno je bilo da se počne od antičkog poimanja međuljudskih odnosa u kojima je dostojanstvo zauzimalo veoma važno mesto i odnosilo se na društvenu hijerarhiju, odnosno bilo atribut aristokratije pre nego da se o njemu raspravljalo kao o moralnom ili sociološkom fenomenu. Hrišćanstvo je

ceo tekst

Ironija ovog i onog sveta

28.09.2015. | #Ironija ovog i onog sveta

Žoakin Marija Mašado de Asis POSTHUMNI MEMOARI BRASA KUBASA POSTHUMNI-MEMOARI-BRASA-KUBASAIronija ovoga sveta je u tome što sve dok ne umremo ne znamo ni kako ni zašto smo živeli. A da li posle smrti uopšte nešto znamo, to ćemo saznati. Ovim pojmovima poigrava se Mašado de Asis ( 1839- 1908), brazilski pisac razvijenog smisla za realizam koji bi po britkosti i ironičnosti stila mogao da pruži ruku Pirandelu i njegovom smislu za humor, iako ih je delila četvrtina veka i Atlantski okean. Srpski čitaoci prvi put su se sreli sa prevodom jedne Mašadove priče ( Otac protiv majke) u antologiji Savremene brazilske priče koju je takođe objavio Clio, trudom istog prevodioca Ane Marković de S

ceo tekst

Igra skrivanja i razotkrivanja

17.09.2015. | #Igra skrivanja i razotkrivanja

rade markovicGoran Marković, Male tajne

________________________________________ Cenjeni gospodine Stankoviću, pišem vam nakon što sam, u jednom dahu i tokom jednog popodneva, pročitala vašu knjigu Male tajne. Nisam mogla da se oduprem i ne potražim prave ličnosti iza modifikovanih imena vaših junaka – upravo ono što ste u uvodnoj reči naznačili kao najmanje važno, ali igra razotkrivanja identiteta uvek čini da se čitalac oseća visprenijim, da ne kažem pametnijim. Istina, nisam imala stoprocentni uspeh, ali nisam ni insistirala. Svaki malo bolji poznavalac pozorišnih arhiva lako bi među sačuvanim programima i plakatima mogao da pročita prava imena vaših junaka, čak i ako ih po liku iz mladosti više ne prepoznaje

ceo tekst

Bliskoistočni Kandid ili Opsimista

15.09.2015. | #Bliskoistočni Kandid ili Opsimista

OPSIMISTAEmil Habibi, Opsimista - Čudnovati nestanak Srećka Nesrećkovića

Zahvaljujući fantastičnom prevodu Srpka Leštarića, naša kultura je jedna od retkih koja ima privilegiju da upozna delo najintrigantnijeg palestinskog pisca Emila Habibija. Kulturološka kontraverza ovog pisca, aktiviste, političara poreklom iz hrišćansko-palestinske porodice i pripadnika KP Izraela, vidljiva je već u oksimoronskom naslovu Opsimista (...I uvek se pitam: šta sam ja, jesam li pesimista ili optimista?) i apsurdu tragikomične avanture identiteta koju nagoveštava podnaslov Čudnovati nestanak Srećka Nesrećkovića. Kao i njegov antijunak, Emil Habibi je odlučio da nastavi da živi u Izraelu i kada ga je njegova domovina (u romanu predst

ceo tekst